Virovitičko - podravska županija



Slike naše županije
 
 
 


Besplatna pravna pomoć
 

Besplatna pravna pomoć

Informacije vezane uz  besplatnu pravnu pomoć mogu se dobiti u Uredu državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji i to sjedištu u Virovitici svaki radni dan na telefon 743-100 ili e-mail adresi prepelec.sertic.sanja@uduvpz.hr te Ispostavi u Slatini (utorak, srijeda i petak) na telefon 401-991 i Ispostavi u Orahovici (ponedjeljak i četvrtak) na telefon 401-539 ili e-mail adresi  beslic.muselinovic.marija@uduvpz.hr .

Zahtjevi za odobravanje pravne pomoći predaju se neposredno u sjedištu Ureda u Virovitici i Ispostavama ili se šalju preporučeno poštom  na adresu:

Ured državne uprave u Virovitici, Trg Lj. Patačića 1
Ispostava u Slatini, Trg sv. Josipa 10
Ispostava u Orahovici, F. Gavrančića 6.
  
Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći (NN 143/13) uređena je svrha, korisnici i vrste besplatne pravne pomoći (u daljnjem tekstu: pravna pomoć), pružatelji pravne pomoći, uvjeti, postupak za ostvarivanje pravne pomoći, prekogranično ostvarivanje pravne pomoći, financiranje pravne pomoći i nadzor nad provedbom Zakona.

Korisnici pravne pomoći u smislu ovoga Zakona su:
– hrvatski državljani
– dijete koje nema hrvatsko državljanstvo i zatečeno je u Republici Hrvatskoj bez pratnje odrasle osobe odgovorne prema zakonu
– stranci na privremenom boravku pod uvjetom uzajamnosti i stranci na stalnom boravku
– stranci pod privremenom zaštitom
– stranci koji nezakonito borave i stranci na kratkotrajnom boravku u postupcima donošenja rješenja o protjerivanju ili rješenja o povratku
– tražitelji azila, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom te članovi njihovih obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, u postupcima u kojima im pravna pomoć nije osigurana posebnim zakonom.

Vrste pravne pomoći su primarna pravna pomoć i sekundarna pravna pomoć.

Primarna pravna pomoć

Postupak za ostvarivanje primarne pravne pomoći pokreće se izravnim obraćanjem pružatelju primarne pravne pomoći.

Primarnu pravnu pomoć pružaju uredi državne uprave, ovlaštene udruge i pravne klinike.
Uredi su ovlašteni u pružanju primarne pravne pomoći davati opće pravne informacije, pravne savjete i sastavljati podneske.

Primarna pravna pomoć obuhvaća:
a) opću pravnu informaciju
b) pravni savjet
c) sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela
d) zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima
e) pravnu pomoć u izvansudskom mirnom rješenju spora.

Pretpostavke za ostvarivanje primarne pravne pomoći

Primarna pravna pomoć može se pružiti u svakoj pravnoj stvari:
a) ako podnositelj zahtjeva sam ne raspolaže dovoljnim znanjem i sposobnošću da svoje pravo ostvari
b) ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa
c) ako podneseni zahtjev nije očito neosnovan i
d) ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva.

Sekundarna pravna pomoć

Sekundarnu pravnu pomoć pružaju odvjetnici.

Sekundarna pravna pomoć obuhvaća:
a) pravni savjet
b) sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem
c) sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima
d) zastupanje u sudskim postupcima
e) pravnu pomoć u mirnom rješenju spora.
(2) Sekundarna pravna pomoć obuhvaća i:
a) oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka
b) oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.

Pretpostavke za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći

Sekundarna pravna pomoć može se odobriti:
a) ako se radi o složenijem postupku
b) ako se podnositelj zahtjeva nema sposobnosti sam zastupati
c) ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje potrebne stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, u skladu s posebnim pretpostavkama određenim u članku 14. ovoga Zakona
d) ako se ne radi o obijesnom parničenju
e) ako u posljednjih šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva nije odbijen zahtjev podnositelja zbog namjernog davanja netočnih podataka i
f) ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa.

S obzirom na vrstu postupka, sekundarna pravna pomoć može se odobriti u sljedećim postupcima:
a) u svezi sa stvarnim pravima, osim zemljišnoknjižnih postupaka
b) iz radnih odnosa
c) iz obiteljskih odnosa, osim u postupcima sporazumnog razvoda braka u kojima bračni drugovi nemaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti
d) ovršnim postupcima i postupcima osiguranja kada je riječ o prisilnom ostvarenju ili osiguranju tražbine koja proizlazi iz postupka za koji se prema odredbama ovoga Zakona može odobriti pravna pomoć
e) mirnog rješenja spora
f) iznimno, u svim ostalim upravnim i građanskim sudskim postupcima kada takva potreba proizlazi iz konkretnih životnih okolnosti podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, a u skladu s temeljnom svrhom ovoga Zakona.

Oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka može se odobriti u postupcima iz stavka 2. ovog članka, ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje predujma troškova postupka moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, u skladu s posebnim pretpostavkama određenim u članku 14. ovoga Zakona. Pri donošenju odluke osobito će se voditi računa o visini troškova sudskog postupka u kojem se traži oslobođenje.

Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi može se odobriti u svim sudskim postupcima ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje sudskih pristojbi moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, u skladu s posebnim pretpostavkama određenim u članku 14. ovoga Zakona. Pri donošenju odluke osobito će se voditi računa o visini sudskih pristojbi u postupku u kojem se traži oslobođenje.

Imovno stanje podnositelja zahtjeva

Pri odobravanju pravne pomoći, imovno stanje podnositelja zahtjeva utvrđuje se za dvanaest mjeseci prije početka mjeseca u kojem se zahtjev podnosi.

Sekundarna pravna pomoć odobrit će se:
a) ako ukupni prihodi podnositelja i članova kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos proračunske osnovice  (3.326,00 kn) i
b) ako ukupna vrijednost imovine u vlasništvu podnositelja zahtjeva i članova kućanstva ne prelazi iznos od 60 proračunskih osnovica  (199.560,00 kn).

Iznimno, pravna pomoć odobrit će se ako nisu ispunjene navedene pretpostavke:
– ako podnositelj zahtjeva iz objektivnih razloga ne može raspolagati ukupnim prihodima i imovinom i
– ako dio ukupnih prihoda i imovine kojim podnositelj zahtjeva može raspolagati ne prelazi iznos proračunske osnovice, odnosno 60 proračunskih osnovica.

Sekundarna pravna pomoć odobrit će se bez utvrđivanja imovnog stanja ako je podnositelj zahtjeva:
a) dijete u postupku radi ostvarivanja prava na uzdržavanje
b) žrtva kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je počinjenjem kaznenog djela prouzročena
c) osoba koja je korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi ili
d) osoba kojoj je korisnik prava na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

Postupak za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć

Postupak za odobravanje sekundarne pravne pomoći pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnom uredu državne uprave. Nadležni ured je ured na području čije teritorijalne nadležnosti podnositelj zahtjeva ima prebivalište ili boravište. Kada se radi o hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i strancima, nadležni ured je ured na području čije teritorijalne nadležnosti je sjedište suda pred kojim podnositelj zahtjeva pokreće postupak.

Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu, čiji je sastavni dio suglasnost podnositelja zahtjeva i članova kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini, u kojem će podnositelj zahtjeva potvrditi da su podaci koje je dao točni i potpuni.

Na zahtjev i rješenje ne plaćaju se upravne pristojbe.

Odlučivanje o zahtjevu i donošenje rješenja

Po zahtjevu nadležni ured državne uprave odlučuje u roku od 15 dana od dana urednog podnošenja zahtjeva, a zahtjevi se rješavaju redoslijedom kojim su zaprimljeni. Ako bi podnositelj zahtjeva zbog isteka roka izgubio pravo na poduzimanje radnje za koju je podnio zahtjev, ured je dužan odlučiti o zahtjevu i u kraćem roku, a koji podnositelju zahtjeva omogućava pravodobno poduzimanje radnje za koju je podnio zahtjev.

Podnositelj zahtjeva, odnosno korisnik pravne pomoći može protiv rješenja ureda izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, o kojoj odlučuje Ministarstvo pravosuđa.

Rješenje o odobravanju pravne pomoći obuhvaća pravo na korištenje pojedinih ili svih oblika sekundarne pravne pomoći za postupak određene vrste i stupnja.

Odvjetnika za pružanje pravne pomoći ured određuje prema redoslijedu navedenom u popisu Hrvatske odvjetničke komore sastavljenom za područje jedinica područne (regionalne) samouprave.

Iznimno, ured će odrediti drugog odvjetnika uz njegovu prethodnu suglasnost priloženu uz zahtjev za odobravanje pravne pomoći.

Sredstva iz proračuna za pružanje sekundarne pravne pomoći isplaćuju se odvjetnicima, na temelju obračuna troškova u skladu s rješenjem o odobravanju pravne pomoći.

Uvjeti i postupak povrata troškova pravne pomoći

Ako korisnik pravne pomoći uspije u sporu, ima pravo na naknadu troškova postupka s osnove nagrade i naknade stvarnih izdataka za rad odvjetnika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Ako korisnik pravne pomoći izgubi spor, odnosno ne uspije u postupku za koji mu je odobrena pravna pomoć, nije dužan vratiti plaćene troškove pravne pomoći.

Korisnik pravne pomoći dužan je troškove pravne pomoći isplaćene prema obračunu troškova vratiti u državni proračun:
– ako mu je u postupku odmjereno pravo na naknadu troškova postupka pred sudom
– ako mu je u postupku u kojem je pružena pravna pomoć sudskom odlukom ili nagodbom povećano imovno stanje u opsegu u kojem ne bi ispunjavao pretpostavke za odobravanje pravne pomoći.

Korisnik pravne pomoći dužan je u roku od 15 dana od dana primitka naknade troškova postupka, odnosno povećanja imovnog stanja ispuniti svoju obvezu, odnosno vratiti troškove pravne pomoći u državni proračun. Ako korisnik pravne pomoći ne ispuni svoju obvezu u propisanom roku, ured će po službenoj dužnosti donijeti rješenje kojim će mu naložiti ispunjenje obveze plaćanja u roku od 15 dana.

Ako odvjetnik primi dosuđene troškove postupka od protivne stranke prije isplate troškova pravne pomoći, dužan je o tome bez odgađanja obavijestiti nadležni ured. U tom slučaju Ministarstvo neće isplatiti troškove pravne pomoći.

Ako su korisniku isplaćena sredstva za troškove pravne pomoći za koju nisu bile ispunjene pretpostavke propisane ovim Zakonom ili je njihovo postojanje naknadno prestalo, korisnik je dužan vratiti u državni proračun iznos troškova i zatezne kamate na taj iznos.

Dodatne informacije dostupne su na web stranici Ministarstva pravosuđa www.pravosudje.hr.

 
D O K U M E N T I
Elektronička kontaktna točka za službeno dopisivanje tijela državne uprave
Elektronička kontaktna točka za usluge
Besplatna pravna pomoć

Etički kodeks
Pravo na pristup informacijama
 
Registar športskih djelatnosti
Pregled ugovora Javne nabave
Plan nabave
Linkovi
 
 
+
 
 
+
 
 
+
 
 
 
+
 
 
 
+
 
 
 
+
 
 
 
 
 
Copyright 2010. UDU VPŽ